Slaven Rajman na konferenciji “Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije”

Sudionici panel rasprave zaključili su kako će fosilna goriva još dugo biti važan dio energetskog miksa i to u značajnom udjelu, ali su istaknuli i važnost razvoja novih tehnologija i ulaganja u obnovljive izvore energije, učinkovitost i sigurnost opskrbe energijom iz svih dostupnih izvora.

Slaven Rajman na konferenciji “Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije”

Sudionici panel rasprave zaključili su kako će fosilna goriva još dugo biti važan dio energetskog miksa i to u značajnom udjelu, ali su istaknuli i važnost razvoja novih tehnologija i ulaganja u obnovljive izvore energije, učinkovitost i sigurnost opskrbe energijom iz svih dostupnih izvora.

Zagreb, 15. travnja 2025. – Slaven Rajman, član uprave PPD-a sudjelovao je 10. travnja 2025. na konferenciji Novog lista pod nazivom „Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije”. Konferencija je održana u opatijskom Amadria park Hotelu Milenij, u organizaciji Novog lista.

Slaven Rajman sudjelovao je u panel raspravi pod nazivom „Energetska sigurnost i održivi razvoj: LNG, plin, solarni sustavi i investicijske prilike za Kvarner i europski energetski sustav“. Uz Rajmana, na panelu su sudjelovali i Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva nadležan za energetiku, industriju i rudarstvo te robne zalihe, Robert Bošnjak, pomoćnik članice uprave Plinacroa, Hrvoje Matković, direktor Održivih rješenja u Ini te Lado Kranjčević, dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Na panelu se raspravljalo o aktualnoj situaciji na tržištu energenata, fosilnim gorivima,  proširenju kapaciteta LNG terminala, obnovljivim izvorima i dekarbonizaciji te energetskim zajednicama.

Panel je započeo aktualnom temom američkih carina i posljedicama njihova uvođenja na svjetsko tržište energenata te inzistiranja SAD-a kod trgovinskih partnera da kupuju veće količine američkih energenata.

Slaven Rajman je istaknuo da Europska unija već sada kupuje pedeset posto ukupnog američkog izvoza ukapljenog prirodnog plina.

– To znači i da SAD u velikoj mjeri ovisi o Europi za izvoz svog plina pa nije slučajno da su energenti izuzeti iz carina. Uvođenje carina za uvoz Energenata u EU zadalo bi prevelik udarac tržištu energije.

S druge strane, vidimo da se sada preusmjerava LNG koji je uvozila Kina, tako da ga na svjetskom tržištu ima više pa su cijene plina pale.

Također, u očekivanju recesije i pada industrijske proizvodnje na globalnoj razini pada cijena nafte, a s njom i cijene plina koje su izravno vezane uz cijenu nafte.

Vrijedno je naglasiti da se ništa previše značajno još nije dogodilo, tržište je reagiralo na najavu carina, a vidjet će se što će se kasnije događati, rekao je Rajman.

Jedna od tema na panelu bili su i dobavni pravci plina koji su se značajno promijenili uslijed rata u Ukrajini.

- To se odnosi u prvom redu na gradnju spomenutih plinovoda, vrijednih 533 milijuna eura. Imamo pripremljene i projekte za proširenje kapaciteta prema Sloveniji, za transport prema Njemačkoj i Austriji, kao i prema Mađarskoj, kojima bi se moglo transportirati po šest milijardi kubičnih metara godišnje, uz projekt plinovoda prema BiH. Tako da smo spremni i za nova povećanja kapaciteta, rekao je Robert Bošnjak.

Hrvatska bi, s proširenjem transportnih kapaciteta, bila u dobroj poziciji da može pružiti opskrbu plinom Ukrajini, koja je ogromno tržište.

– Sada troše preko 22 milijarde kubičnih metara plina, a u mirnodopskim uvjetima više od 30 milijardi. Njihova proizvodnja je oko 19 milijardi godišnje, tako da im trebaju dodatne količine iz uvoza. Da bi mogli opskrbljivati Ukrajinu, potrebne su interkonekcije prema Mađarskoj, koje su već spomenute, dodao je Rajman.

U zaključku panel rasprave, sudionici panela složili su se da će fosilna goriva još dugo biti prisutna u energetskom miksu, i to u značajnom udjelu, zbog čega će tvrtke poput Ine, PPD-a i Plinacroa nastaviti sa ulaganjima i biznisom u tom sektoru, ali je istaknuta i važnost razvoja novih tehnologija i ulaganje u obnovljive izvore, učinkovitost i sigurnost opskrbe energijom iz svih dostupnih izvora.

Više o konferenciji „Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije“ možete pročitati na linku.